Privredna komora Vojvodine

maj 13, 2024

maj 13, 2024

[vc_row][vc_column][vc_single_image image=“32021″ img_size=“full“][vc_column_text]

Kolektiv Privredne komore Vojvodine na Svečanoj akademiji povodom obeležavanja 100 godina Privredne komore Vojvodine

 

 

Privredna komora Vojvodine je u petak, 1. februara 2019. godine Svečanom akademijom u Kongresnom centru Novosadskog sajma obeležila 100 godina postojanja i rada. Pre tačno 100 godina, 1. februara 1919. godine u Svečanoj sali zdanja Matice srpske u Novom Sadu, predstavnici trgovaca i zanatlija su osnovali Trgovačko-zanatsku komoru u Novom Sadu iz koje se razvila današnja Privredna komora Vojvodine.

Na Svečanoj akademiji, predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević istakao je da nam prvih 100 godina Privredne komore Vojvodine pokazuje da u Vojvodini postoji preduzetnički duh. „Kroz Privredne komore Vojvodine prošli su i bili na njenom čelu veliki privrednici. Svima njima mi dugujemo zahvalnost što su održali Komoru u teškim vremenima i što su unapređivali njen rad. Komora nismo samo mi koji se u njoj okupljamo danas. Komora je poverenje koje joj ukazuju privrednici, a koje i danas traje“, rekao je Vučurević i dodao da je sprovođenjem reforme komorskog sistema, on postao efikasniji. „Mogu slobodno da kažem da je komorski sistem u Republici Srbiji jači i kvalitetniji nego ikada, a samim tim i Privredna komora Vojvodine kao deo tog jedinstvenog sistema. Kao što su svi privrednici jači kad su okupljeni u Privrednoj komori Vojvodine, tako je i Komora jača kada nastupa zajedno sa drugim institucijama“, rekao je Vučurević.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, tom prilikom je istakao da svaka institucija koja traje sto godina, zaslužuje svaku pohvalu, a da je današnji dan, kako kaže, jedan presek u kojem se prisećamo zašto smo ovde – zbog privrednika. Dodao je da je Vojvodina danas brend i inovativna teritorija, a da će u Privrednoj komori Srbije uvek imati podršku i partnera.

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović rekao je na svečanosti da ovaj jubilej ne potvrđuje samo važnost i efikasnost Privredne komore Vojvodine, već i značaj i trajnost modela komorskog okupljanja privrednih subjekata i zajedničkog traženja novih puteva za uspešno poslovanje i ekonomski razvoj u celini. Dodao je da je jedini put ka zajedničkom cilju, odnosno efikasnom i ubrzanom ekonomskom razvoju Vojvodine, međusobna podrška i partnerski odnos Pokrajinske vlade i Privredne komore Vojvodine.

U okviru Svečane akademije, predsednik PKV Boško Vučurević i predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović dodeli su privrednicima 56. Godišnju nagradu PKV „Kosta Mirosavljević“ za značajna privredna ostvarenja u 2018. godini. Nagrađena su tri privredna društva i dva pojedinca – za uspešno poslovanje i postignute vrhunske rezultate u oblasti industrije je „Termovent SC“, Temerin, u oblasti usluga „Bata“, Trešnjevac, a u oblasti poljoprivrede „Nektar“, Bačka Palanka; za najuspešniju privrednicu izabrana je Mirjana Rajkov, „SIM“ iz Novog Sada, dok je za najuspešnijeg privrednika priznanje dodeljeno Predragu Đuroviću, vlasniku i predsedniku Odbora direktora AD „Žitopromet“ iz Sente, koji se u ime laureata zahvalio PKV.

„Želeo bih da istaknem da je sigurno ova nagrada podsticaj svima nama u našem budućem radu koji bi trebalo da bude, ako ne na boljem, onda bar na istom nivou, kao i do sada; i da se zahvalim svima onima koji su prepoznali naš rad i naše trajanje u tom radu u poslu kojim se bavimo“, rekao je Đurović.

Zbog svoje posvećenosti radu i razvoju privrede, u godini jubileja Privredna komora Vojvodine ustanovila je Svečanu povelju o nagradi Privredne komore Vojvodine „Kosta Mirosavljević“, kojom, na godišnjem nivou, ističe pojedince i privredna društva, koji svojim radom i njegovim izuzetnim rezultatima, društveno odgovornim ponašanjem i ostalim pozitivnim osobinama i delovanjem stiču pravo da budu dobitnici i nosioci ovog ozbiljnog i reprezentativnog priznanja, u čijem je nazivu utkano ime utemeljivača tradicije Privredne komore Vojvodine Koste Mirosavljevića, jednog od osnivača i dugogodišnjeg predsednika (1919-1939) Trgovinsko-industrijske i zanatske komore u Novom Sadu, iz koje se razvila današnja Privredna komora Vojvodine.
Kosta Mirosavljević je ostao upamćen kao neumoran privredni delatnik, vizionar i, osim ostalog, osnivač Srpske čestičarske (deoničarske) zadruge, iz koje je nastala Srpska trgovačka banka, dugogodišnji ugledni član uprave Centralnog kreditnog zavoda, pokretač i osnivač Novosadske produktne i efektne berze, istaknut član i potpredsednik Matice srpske, Saveza zemljoradničkih zadruga i Udruženja trgovaca i industrijalaca, te gradonačelnik Novog Sada krajem tridesetih godina HH veka, koji je odlikovan ordenom Sv. Save i kraljevskim ordenom Belog orla.

U svojoj dugoj istoriji, savremeni komorski sistem u Vojvodini ima korene još u zanatskim i trgovački cehovima, koji su tokom 18. veka imali ulogu sličnu kasnijoj ulozi komore, a postojali su u svim panonskim gradovima sa pretežnim ili znatnim brojem srpskog. Tako je u Novom Sadu, krajem 18. veka, postojao zajednički ceh stolara i licidera. Formiranju Trgovačko-zanatske komore u Novom Sadu prethodilo je osnivanje Komora za trgovinu, industriju i zanatstvo sa sedištem u Temišvaru 1850. godine. Zatim se sedište komore za Bačku nalazilo u Segedinu, za Banat u Temišvaru, a za Srem u Osijeku, a po vojvođanskim gradovima osnivane su komorske podružnice.
Po konstituisanju Trgovačko-zanatske komore u Novom Sadu, za predsednika privremeno je bio postavljen trgovac Ljuba Stefanović, kojeg je u avgustu 1919. godine nasledio Kosta Mirosavljević.
Na istoj sednici, među pet novih članova Komore, bio je izabran i direktor Srpske zadružne banke dr Ivan Kobal, čijim izborom je prvi put uspostavljena bliža saradnja između bankarstva i Komore. Sedam godina kasnije (1926), Komori je pristupilo Udruženje industrijalaca, te je od tada njen zvaničan naziv bio Trgovačko-industrijska i zanatska komora u Novom Sadu. Početni kontakti sa komorama u drugim evropskim državama, posebno okolnim ili bliskim Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, uspostavljeni su ubrzo nakon formiranja Trgovačko-zanatske komore, a isto tako, učešće Komore na raznim kongresima i konferencijama bilo je veoma značajno.

Iste godine, održani su prvi izbori članova Komore, te su reorganizacijom uspostavljene i tri sekcije: industrijska, trgovinska i zanatska. Naredne, 1927. godine, na osnovu već donetih pravilnika i izmenjenog statuta, menja se i širi i unutrašnja organizacija Komore. Osim uprave, sekretara, tri sekcije, formirani su i Finansijsko-poreski, Saobraćajni i Carinski odbori.
Komori se pružila izuzetna prilika da se afirmiše u komorskom sistemu Kraljevine SHS, pa je 26. i 27. maja 1929. godine u Novom Sadu organizovala Konferenciju komora za trgovinu, industriju i zanatstvo, na kojoj je usvojena Rezolucija u kojoj se ogledala jedna strana privrednog stanja u Kraljevini SHS, pa i u Vojvodini, krajem te decenije, a naglašeni su i opšti zahtevi tadašnjih privrednika.
Novosadska Komora je formirala neke ustanove od velikog privrednog značaja, kao što su Zavod za unapređenje zanatstva i industrije i Hemijska laboratorija u Horgošu, koja je znatno doprinela da se proizvodnja paprike podigne na visok nivo, po kvalitetu i po količini. Hemijska laboratorija je od maja 1927. do kraja 1934. godine obavila promet od skoro pet i po tona paprike u vrednosti od skoro 128 miliona dinara.

Prema odredbama Uredbe o trgovinskim, industrijskim i zanatskim komorama (donete 1931) i na osnovu komorskih izbora od 15. marta 1936. godine, konstituisano je Komorsko veće i izabrani članovi svih pet komorskih odseka u kojima je bilo zastupljeno preko 32.000 privrednika sa teritorije Komore i to: 18.821 zanatlija, 10.162 trgovca, 2.880 ugostitelja, 402 industrijalca, kao i 108 novčara.
Uredbom o trgovinskim i ugostiteljskim komorama (iz juna 1952) donekle je proširen sistem udruživanja u komore, ali samo trgovinskih i ugostiteljskih radnji, kao i poljoprivrednih dobara i zadruga. Uredba je dozvoljavala državnim organima da komorama poveravaju obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Prilikom izrade propisa o trgovini i ugostiteljstvu, državni organi su bili obavezni da traže mišljenje Komore. Još značajnije promene u radu i organizaciji komora uvedene su Uredbom o udruživanju privrednih organizacija iz 1953. godine, prema kojoj komore i stručna udruženja predstavljaju osnovni oblik udruživanja privrednih organizacija. Na osnovu ove uredbe, komore su se osnivale u oblasti trgovine, ugostiteljstva i zanatstva na području sreza, odnosno grada.
Naredne godine je uveden još jedan oblik udruživanja privrednih organizacija: izvozno-uvozne zajednice preduzeća za zajedničko izvođenje investicionih radova u inostranstvu i za izvoz proizvoda članova ovih zajednica. To je predstavljalo zametke poslovnog udruživanja. Sledeći korak u regulisanju komorske problematike predstavljao je Zakon o udruživanju u privredi (decembar 1957). Ovim Zakonom otvoren je proces udruživanja privrednih subjekata na ekonomskoj osnovi i određeni su okviri poslovnog udruživanja, što je sadržavao novi pravni propis iz juna 1960. godine: Zakon o udruživanju i poslovnoj saradnji u privredi, kojim je podstaknuto još šire uspostavljanje poslovne saradnje i posebno je istaknuta potreba za samostalnijim delovanjem komora.

Narodna skupština NR Srbije donela je 1962. godine Zakon o obrazovanju jedinstvenih privrednih komora za područja autonomnih jedinica, kojim je otpočela naredna etapa u razvitku komorskog sistema u Vojvodini posle Drugog svetskog rata, pa je, samim tim, izvestan njegov izuzetan značaj. U prvom članu Zakona istaknuto je da se komore iz oblasti privrede i Saveza zemljoradničkih zadruga, osnovanih za područja autonomnih jedinica, spajaju u Pokrajinsku privrednu komoru sa sedištem u Novom Sadu, odnosno u Oblasnu privrednu komoru sa sedištem u Prištini. Pokrajinska privredna komora u Novom Sadu nastala je spajanjem dotadašnjih privrednih komora: Poljoprivredno-šumarske komore AP Vojvodine; Trgovinske komore APV; Ugostiteljske komore APV; Zanatsko-komunalne komore APV; Saveza zemljoradničkih zadruga APV i Saveza nezemljoradničkih zadruga APV.

Nova etapa u razvitku komorskog sistema u Vojvodini otpočela je 1974. godine, prerastanjem Pokrajinske privredne komore u Privrednu komoru Vojvodine.
Jedinstven komorski sistem Srbije uspostavljen je Zakonom o privrednim komorama iz 2015. godine. Zakon je predvideo da krovni nosilac jedinstvenog komorskog sistema bude Privredna komora Srbije. Zakon o privrednim komorama definisao je i osnovne poslove Privredne komore Srbije, pokrajinskih privrednih komora, Privredne komore Beograda i 16 regionalnih privrednih komora. Od 1. januara 2017. godine na snagu su stupili i preostali ključni članovi Zakona o privrednim komorama, a suština uspostavljanja jedinstvenog komorskog sistema je zaštita interesa privrede.
Za nove pravce delovanja, PKV je dobila neophodnu podršku Pokrajinske vlade, sa kojom je u februaru 2017. godine potpisan Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji, na svečanosti povodom Dana komore i 98. godišnjice od uspostavljanja pokrajinske komorske tradicije.
Usledila je i nova organizacija PKV, koja je predviđala da članstvo Komore bude organizovano u tri osnovna udruženja, u okviru kojih bi bile osnovane zasebne grupacije po uže stručnim granama, kao oblik neposrednog povezivanja članova Komore u ovim udruženjima, koji bi povećao mogućnost da članovi udruženja iskažu konkretne teškoće sa kojima se susreću u svom poslovanju. PKV danas posluje u okviru tri Udruženja – poljoprivrede, industrije i usluga, a ukupno broji 12 grupacija.
U nastavku pogledajte fotografije sa Svečane akademije povodom obeležavanja 100 godina Privredne komore Vojvodine, film o prvom veku postojanja i rada Privredne komore Vojvodine, film o ovogodišnjim laureatima i Monografiju „Sto godina Privredne komore Vojvodine (1919-2019).

[/vc_column_text][vc_raw_html]JTVCZ2FsbGVyeSUyMGxpbmslM0QlMjJmaWxlJTIyJTIwaWRzJTNEJTIyMzIxNjUlMkMzMjE2NiUyQzMyMTY3JTJDMzIxNjglMkMzMjE2OSUyQzMyMTcwJTJDMzIxNzElMkMzMjE3MiUyQzMyMTczJTJDMzIxNzQlMkMzMjE3NSUyQzMyMTc2JTJDMzIxNzclMkMzMjE3OCUyQzMyMTc5JTJDMzIxODAlMkMzMjE4MSUyQzMyMTgyJTJDMzIxODMlMkMzMjE4NCUyQzMyMTg1JTJDMzIxODYlMjIlNUQ=[/vc_raw_html][vc_raw_html]JTNDaWZyYW1lJTIwd2lkdGglM0QlMjI1NjAlMjIlMjBoZWlnaHQlM0QlMjIzMTUlMjIlMjBzcmMlM0QlMjJodHRwcyUzQSUyRiUyRnd3dy55b3V0dWJlLmNvbSUyRmVtYmVkJTJGSDBlemFYYmZZb1klMjIlMjBmcmFtZWJvcmRlciUzRCUyMjAlMjIlMjBhbGxvdyUzRCUyMmFjY2VsZXJvbWV0ZXIlM0IlMjBhdXRvcGxheSUzQiUyMGVuY3J5cHRlZC1tZWRpYSUzQiUyMGd5cm9zY29wZSUzQiUyMHBpY3R1cmUtaW4tcGljdHVyZSUyMiUyMGFsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUzRSUzQyUyRmlmcmFtZSUzRQ==[/vc_raw_html][vc_raw_html]JTNDaWZyYW1lJTIwd2lkdGglM0QlMjI1NjAlMjIlMjBoZWlnaHQlM0QlMjIzMTUlMjIlMjBzcmMlM0QlMjJodHRwcyUzQSUyRiUyRnd3dy55b3V0dWJlLmNvbSUyRmVtYmVkJTJGSnN5TmotakV6cUklMjIlMjBmcmFtZWJvcmRlciUzRCUyMjAlMjIlMjBhbGxvdyUzRCUyMmFjY2VsZXJvbWV0ZXIlM0IlMjBhdXRvcGxheSUzQiUyMGVuY3J5cHRlZC1tZWRpYSUzQiUyMGd5cm9zY29wZSUzQiUyMHBpY3R1cmUtaW4tcGljdHVyZSUyMiUyMGFsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUzRSUzQyUyRmlmcmFtZSUzRQ==[/vc_raw_html][vc_raw_html]JTNDaWZyYW1lJTIwd2lkdGglM0QlMjI1NjAlMjIlMjBoZWlnaHQlM0QlMjIzMTUlMjIlMjBzcmMlM0QlMjJodHRwcyUzQSUyRiUyRnd3dy55b3V0dWJlLmNvbSUyRmVtYmVkJTJGX1BKYUlnbFJzSlElMjIlMjBmcmFtZWJvcmRlciUzRCUyMjAlMjIlMjBhbGxvdyUzRCUyMmFjY2VsZXJvbWV0ZXIlM0IlMjBhdXRvcGxheSUzQiUyMGVuY3J5cHRlZC1tZWRpYSUzQiUyMGd5cm9zY29wZSUzQiUyMHBpY3R1cmUtaW4tcGljdHVyZSUyMiUyMGFsbG93ZnVsbHNjcmVlbiUzRSUzQyUyRmlmcmFtZSUzRQ==[/vc_raw_html][vc_single_image image=“32194″ img_size=“full“ onclick=“custom_link“ img_link_target=“_blank“ title=“Monografija“ link=“https://www.pkv.rs/pkv/2019/pkv_monografija_2019.pdf“][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][/vc_column][/vc_row]